Finansije i Osiguranje - Hrvatska

RBA: Javni dug u travnju pao gotovo 3 posto, na 291,5 mlrd. kuna

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug iznosio je krajem travnja 291,5 milijardi kuna, što je za 8,6 milijardi ili 2,9 posto manje nego u ožujku, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Nakon što je u ožujku prvi put u povijesti dosegnuo 300 milijardi kuna, pad javnog duga u travnju posljedica je, objašnjavaju analitičari RBA, dospijeća i otplate petogodišnje međunarodne obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi američkih dolara.

Sredstva za otplatu te obveznice namaknuta su u ožujku, kada je izdana euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi eura na rok od deset godina. Tako je porast javnog duga iznad 300 milijardi kuna zabilježen u ožujku bio kratkog vijeka, a uzevši u obzir da je kupon na dospjelu dolarsku euroobveznicu bio 6,25 posto, dok je prinos na novoizdanu eursku euroobveznicu 3,0 posto, stanje javnog duga dovedeno je u povoljniju situaciju što se tiče visine budućih otplata kamata, ali i ročne strukture duga, navodi se u analizi RBA.

Na godišnjoj je razini, pak, javni dug u travnju porastao za 6,3 milijarde kuna ili 2,2 posto.

Povećanje javnog duga na godišnjoj razini ponajprije odražava rast unutarnje komponente javnog duga, koja je u travnju iznosila 185,4 milijarde kuna, što je za 10,5 milijardi ili 6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, navode analitičari RBA.

Inozemna komponenta javnog duga iznosila je, pak, u travnju 106,4 milijarde kuna, što je oko 3,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Analitičari RBA navode i to da će, unatoč dosadašnjim i budućim povoljnijim kretanjima udjela javnog duga u BDP-u, u idućim mjesecima njegova nominalna vrijednost rasti.

Poručuju i to da je razina javnog duga od oko 80 posto BDP-a, ipak, i dalje visoka, osobito za stupanj razvijenosti gospodarstva koji ima Hrvatska.

To jasno odražava ranjivost i krhkost javnih financija, upozoravajući da u vrijeme uzlazne faze gospodarskog ciklusa treba voditi razboritu politiku usmjerenu na provođenje mjera koje bi istovremeno povećali efikasnost trošenja proračunskih sredstva ne gušeći ekonomski rast, navode analitičari RBA.

Zaključuju da bi mjere, poput reforme javne uprave i/ili reforme zdravstva, usmjerene na povećanje efikasnosti i kvalitete usluge zasigurno pružile podršku oporavku, smanjile pritisak na javne financije te povećale otpornost cjelokupnog gospodarstva u silaznoj fazi gospodarstva.